Sindrom sagorevanja kao prediktor kvaliteta života kod medicinskih sestara-tehničara u jedinicama intezivne nege u kradiovaskularnoj hirurgiji
Nenadović, Aleksandar, 1988-
Sekulić, Marija, 1982-
Đonović, Nela, 1968-
Radovanović, Snežana, 1971-
Banjanin, Nikolina, 1985-
Healthcare workers in intensive care units work under specifically hard conditions comparedto healthcare workers who work under regular clinical conditions. The research was designedas a cross-sectional study. The sample consisted of nurse technicians working in intensive careunits specializing in cardiovascular surgery and nurse technicians working under regularclinical conditions at the Institute for Cardiovascular Diseases “Dedinje,” Belgrade, Serbia. Toassess the burnout syndrome at work, the Serbian version of the Maslach Burnout InventoryHuman Services Survey (MBI-HSS) was used. To assess the quality of life, an instrument forself-assessment of the quality of life (WHOQOL-BREF) was used. The Brief Resilience Scalewas used to test resilience. The prevalence of burnout syndrome in medical technicians fromintensive care units depends on the index of resilience in relation to emotional exhaustion;marital status, physical inactivity, poor perception of quality of life and resilience index inrelation to personal achievements. The prevalence of burnout syndrome among medicaltechnicians working in regular clinical conditions depends on age, number of children, lengthof service, indefinite work, poor perception of quality of life, poor perception of health,physical, psychological, social and environmental well-being in relation to emotionalexhaustion; physical, psychological and social well-being in relation to the degree ofdepersonalization; secondary and higher level of education, poor perception of quality of life,poor perception of health, physical, psychological and social well-being in relation to personalachievements. This study will serve as a stimulus for strategies aimed at improving workingconditions, the quality of life of nurses and the overall quality of health care.
Zdravstveni radnici u jedinicama intenzivne nege rade pod posebno teškim uslovimau poređenju sa zdravstvenim radnicima koji rade u redovnim kliničkim uslovima.Istraživanje je osmišljeno kao studija preseka. Uzorak su činile medicinske sestrekoje rade u jedinicama intenzivne nege specijalizovane za kardiovaskularnuhirurgiju i medicinske sestre koje rade u redovnim kliničkim uslovima naInstitutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“, Beograd, Srbija. Za procenusindroma sagorevanja na poslu, korišćena je srpska verzija Maslach Burnout InventoryHuman Services Survey (MBI-HSS). Za procenu kvaliteta života korišćen jeinstrument za samoprocenu kvaliteta života (WHOQOL-BREF). Za ispitivanjerezilijentnosti korišćena je Kratka skala rezilijentnosti (Brief Resilience Scale).Izraženost sindroma sagorevanja kod medicinskih tehničara iz jedinica intenzivnenege zavisi od indeksa rezilijentnosti u odnosu na emocionalnu iscrpljenost;bračnog statusa, fizičke neaktivnosti, loše percepcije kvaliteta života i indeksarezilijentnosti u odnosu na lična postignuća. Izraženost sindroma sagorevanja kodmedicinskih tehničara koji rade u redovnim kliničkim uslovima zavisi od starosti,broja dece, dužine radnog staža, rada na neodređeno, loše percepcije kvalitetaživota, loše percepcije zdravlja, fizičkog, psihološkog, socijalnog i ekološkogblagostanja u odnosu na emocionalnu iscrpljenost; fizičkog, psihološkog isocijalnog blagostanja u odnosu na stepen depersonalizacije; srednjeg i višeg stepenaobrazovanja, loše percepcija kvaliteta života, loše percepcije zdravlja, fizičkog,psihološkog i socijalnog blagostanje u odnosu na lična postignuća. Ova studija ćeposlužiti kao podsticaj za strategije usmerene na poboljšanje uslova rada, kvalitetaživota medicinskih sestara i ukupnog kvaliteta zdravstvene zaštite.
-
srpski
2024
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-ND 3.0 AT - Creative Commons Autorstvo - Bez prerada Austria License.
http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/at/legalcode